Znanstvenici se susreću sa poteškoćama u objašnjavanju postojana egotičnih biljaka i životinja na udaljenim oceanskim otocima. Posotje mnoga nagađanja poput oblanih poplava, međutim novo istraživanje sa Instituta za priordu i agrobiologiju sa Teenerfia predlaže kako su mega-klizišta uzorkovala plutanje šuma zajedno sa manjim životinjama i vrstama beskralježnjaka. U La Palmi su pronađeni žižci identični onima u dolini Orotova na više od 120 km udaljenom sjeveru Tenerifa. Ti žižci su nastanjeni na visinama većim od 700 metara nad morem pa teorija o obalnim poplavama ne stoji. Međutim, ogromno klizište površine 130 kvadratnih kilometara dogodilo se na sjeveru Tenerifa prije 600,000 godina i odnijelo biomasu sa površine Tenerifa na površinu Atlanskog oceana. Tako znastvenici objanjavaju da je izmjena biljaka, beskralježnjaka i životinja između otoka uzorkovana mega-klizištima koji su učestala pojava na vulkasnim otocima popust Kanarskih otoka čiji je pokretač seizmička aktivnost.