Što je uzrokovalo tsunami u Indoneziji
Dana 22. prosinca 2018. tsunami je pogodio zapadne obale Jave i južne obale Sumatre i uzrokova više od 400 poginulih, više od 1000 ozlijeđenih i više od 12.000 ljudi bez kuća. Tsunami je izazvan podvodnom erupcijom vulkana Anak Krakatau i podvodnim klizištem. Supervulkan Krakatau eksplodirao je 1883. godine i izazvao tsunami visok 36.6 m koji je usmrtio više od 36.000 ljudi. Otok Anak Krakatau (Sin Krakatau) nastao je uslijed vulkanske aktivnosti na mjestu starog vulkana.
Potres pokrenuo klizišta u Hokkaidu, Japan
Potres magnitude-6.7 earthquake zatresao je 6. rujna otok Hokkaido u Japanu i pokrenuo mnogobrojna klizišta. Prije potresa su otok zadesile velike kiše tajfuna Jebi, koje su natopile vodom vulkansko tlo. Najmanje jedna osoba je poginula i mnogobrojni su nestali.
15 stradalih u muljnim tokovima u pokrajini Ventura u Californiji
Broj poginulih u muljnim tokovima u naselju Montecito, Ventura, California narastao je na 15 dok se 24 ljudi vodi kao nestalo. Muljni tokovi nastali su uslijed iznimno velikih kiša odnoseći materijal sa kosina prethodno opožarenih velikim požarima tijekom studenog i prosinca 2017. godine.
3. regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji održan u Ljubljani od 11. do 13. listopada 2017.
3. regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji održan je u Ljubljani, Slovenija, od 11. do 13. listopada 2017. sa sudjelovanjem 70 učesnika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Italije, Makedonije, Srbije, Slovenije i Španjolske (www.geo-zs.si/ReSyLAB2017/). Slijedeći 4. regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji održati će se u Bosni i Hercegovini u listopadu 219. godine.
Održan 4. World Landslide Forum
U Ljubljani je od 29.05. do 02.06.2017. godine održan 4. World Landslide Forum Advancing Culture of Living with Landslides u organizaciji International Consortium on Landslides (ICL), međunarodne organizacije sa sjedištem u Kyotu, Japan, koja okuplja 72 organizacije iz 23 zemlje. Na Forumu je sudjelovalo preko 500 znanstvenika iz 51 zemlje. Znanstvenici s Građevinskog fakulteta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su na Forumu ukupno 16 radova u koautorstvu i održali 6 prezentacija.
Klizište usmrtilo 24 osobe u Oshu, Kirgistan
Velike količine oborina pokrenule su u subotu veliko klizište u Kirgistanu. Klizište je zatrpalo šest kuća u dijelu sela Ayu u regiji Osh i usmrtilo 24 osobe od kojih devetero djece. Mnogi spasioci su sudjelovali u spašavanju i evakuaciji zatrpanog sela. Četrdeset obitelji koje stanuju u blizinu klizišta je evakuirano u pomoćne šatore. Od početka godine je u Ash regiji zabilježeno najmanje 25 klizišta koja su usmrtila šestero osoba.
Muljni tok u Kolumbiji usmrtio više od 250 osoba
Najmanje 273 osobe poginule su u muljnom toku u jugozapadnom kolumbijskom gradu Mokoa. Olujne kiše uzrokovale su pojavu muljnih i debritnih tokova. Radi se o najvećoj katastrofi koja je pogodila Kolumbiju nakon klizanja tla u kojem je 2015. godine poginulo 92 osobe u Salgaru.
Klizište kod Kaknja u Bosni i Hercegovini prijeti stanovništvu
Zbog povećane količine oborina na području općine Kakanj došlo je do klizanja na lokaciji odlagališta jalovine rudnika ugljena Kakanj. Sedamdeset i pet obitelji u najuogroženijim naseljima Mramor i Donji Kakanj ugroženo je direktno ili indirektno aktiviranjem klizišta. 6 miliona kubika pokrenutog materijala zatrpalo je dio rijeke Ribnica gdje je formirana brana, a vodostaj rijeke se povećava. Mještani strahuju od mogućeg vodnog vala koji bi poplavio kuće nizvodno. Također, klizište je poplavilo i obustavilo promet na autocesti A-1 Kakanj-Zenica.
Klizišta su pomogla širenju života svijetom
Znanstvenici se susreću sa poteškoćama u objašnjavanju postojana egotičnih biljaka i životinja na udaljenim oceanskim otocima. Posotje mnoga nagađanja poput oblanih poplava, međutim novo istraživanje sa Instituta za priordu i agrobiologiju sa Teenerfia predlaže kako su mega-klizišta uzorkovala plutanje šuma zajedno sa manjim životinjama i vrstama beskralježnjaka. U La Palmi su pronađeni žižci identični onima u dolini Orotova na više od 120 km udaljenom sjeveru Tenerifa. Ti žižci su nastanjeni na visinama većim od 700 metara nad morem pa teorija o obalnim poplavama ne stoji. Međutim, ogromno klizište površine 130 kvadratnih kilometara dogodilo se na sjeveru Tenerifa prije 600,000 godina i odnijelo biomasu sa površine Tenerifa na površinu Atlanskog oceana. Tako znastvenici objanjavaju da je izmjena biljaka, beskralježnjaka i životinja između otoka uzorkovana mega-klizištima koji su učestala pojava na vulkasnim otocima popust Kanarskih otoka čiji je pokretač seizmička aktivnost.