Primorsko-goranska županija obuhvaća Grad Rijeku, Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Liburniju i kvarnerske otoke. Geografski se razlikuju priobalni (34% površine županije), otočni (29% površine županije) i goranski dio (37% površine županije).

Geološki i geomorfološki preduvjeti za nastanak klizišta prisutni su u sva tri dijela Primorsko-goranske županije. Klizišta se pretežno pojavljuju u priobalnom i goranskom dijelu županije, na terenima izgrađenima od klastičnih stijena paleozoika te paleogenskih flišolikih naslaga. S obzirom na mehanizam gibanja, pretežno se pojavljuju relativno plitka translacijska klizišta koja uglavnom nastaju na granici pokrivača i matične stijene.

Primorsko-goranska županija odabrana je kao pilot područje brežuljkastog reljefa u Hrvatskom primorju, izgrađenog od flišolikih naslaga, te gorskog reljefa u Gorskome kotaru, izgrađenog od paleozojskih i paleogenskih stijena izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja Primorsko-goranska županija (PP2) odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na regionalnoj razini u sektorima upravljanje rizicima, prostorno planiranje i upravljanje vodama.

Alati

Karta podložnosti na klizanje Primorsko-goranske županije (PP2) M 1:25.000 prikazuje zone podložnosti na klizanje na regionalnoj razini za klizišta nastala procesima klizanja i tečenja. Predviđena primjena karte na regionalnoj razini u sektorima upravljanje rizicima, prostorno planiranje i upravljanje vodama. Karta podložnosti moći će se koristiti za procjenu opasnosti od klizanja na području administrativne jedinice regionalne razine te za preklapanje s kartama korištenja zemljišta u svrhu procjenjivanja ranjivosti od klizišta po različitim elementima pod rizikom.

3.588 km²

14 gradova, 22 općine, 536 naselja

63% umjereno do izrazito nagnuti tereni (5-32°)

srednja godišnja količina oborina:
priobalni dio – 1500-2000 mm
otočni dio – 900-1500 mm
goranski dio – 2000-3500 mm

1