Pilot područja

Pilot područje PP1 karakterizira brežuljkasti reljef SZ Hrvatske. Izgrađeno je od neogenskih i kvartarnih naslaga izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja Grad Zagreb odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na regionalnoj razini.

Pilot područje PP2 karakterizira brežuljkasti reljef u Hrvatskom primorju te gorski reljef u Gorskome kotaru. Izgrađeno je od stijena paleozojske do paleogenske starosti izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na regionalnoj razini.

Pilot područje PP3 karakterizira brežuljkasti i planinski reljef u središnjoj Hrvatskoj. Izgrađeno je od stijena paleozojske do pliocenske starosti izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na regionalnoj razini.

Pilot područje PP4 obuhvaća dijelove podsljemenske zone u Gradu Zagrebu. Karakteriza ga brežuljkasti reljef, a izgrađeno je od neogenskih i kvartarnih naslaga izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na lokalnoj razini.

Pilot područja PP5 i PP6 obuhvaćaju dijelove Općine Jelenje, Općine Čavle i Grada Rijeke u udolini rijeke Rječine u Primorsko-goranskoj županiji. Karakterizira ih brežuljkasti reljef, a izgrađena su od paleogenskih flišolikih naslaga izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na lokalnoj razini.

Pilot područje PP7 obuhvaća dio Vinodolske općine u slivu rijeke Dubračine u Primorsko-goranskoj županiji. Karakterizirano je brežuljkastim reljefom. Izgrađeno je od paleogenskih flišolikih i kvartarnih naslaga izrazito podložnih klizanju. Veličina pilot područja odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na lokalnoj razini.

Pilot područje PP8 obuhvaća brežuljkasti i ravničarski dio Grada Karlovca koji je odabran kao reprezentativan na temelju podataka o postojećim klizištima i preliminarne karte podložnosti na klizanje Grada Karlovca. Za ovo područje napravit će se lasersko skeniranja iz zraka. Veličina pilot područja Grad Karlovac odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na lokalnoj razini.

Pilot područje PP9 obuhvaća cijelo područje Republike Hrvatske, što uključuje karakteristične reljefe u Panonskoj nizini, kao i u Dinaridima, odnosno na području Jadranske ploče. Veličina pilot područja odgovara izradi alata i preporuka za primjenu na državnoj razini.

Pilot područje PP10 obuhvaća područje najvećeg klizišta u Republici Hrvatskoj, klizišta Kostanjek u Zagrebu. S obzirom na veličinu klizišta te na broj ugroženih stanovnika, ovo pilot područje reprezentativno je za velika, duboka i visoko rizična klizišta. Cilj istraživanja na ovom pilot području je izrada alata i preporuka za primjenu na lokalnoj razini.

Pilot područje PP11 obuhvaća odbranu dionicu državne ceste D3. Karakteriziraju ga strme stijenske kosine izgrađene od karbonata kredne starosti. Prijetnje na ovom području su odroni koji ugrožavaju materijalna dobra cestovne infrastrukture i ljude u cestovnom prometu. Cilj istraživanja je izrada alata i preporuka za primjenu u upravljanju rizicima od strane uprava nadležnih za cestovnu infrastrukturu.

Pilot područje PP12 obuhvaća odabranu dionicu željezničke pruge Lupoglav-državna granica s Republikom Slovenijom u Istarskoj županiji. Karakteriziraju ga strme stijenske kosine izgrađene od karbonata paleogenske starosti. Prijetnje na ovom području su odroni koji ugrožavaju materijalna dobra željezničke infrastrukture i ljude u željezničkom prometu. Cilj istraživanja je izrada alata i preporuka za primjenu u upravljanju rizicima od strane uprava nadležnih za željezničku infrastukturu.

Pilot područje PP13 obuhvaća područje srednje velikog klizišta Donji Priselci u Karlovačkoj županiji. S obzirom na veličinu klizišta te na broj ugroženih stanovnika, ovo pilot područje reprezentativno je za srednje velika i visoko rizična klizišta. Cilj istraživanja na ovom pilot području je izrada alata i preporuka za primjenu na lokalnoj razini.